Povodom nadolazeće sezone vožnje motocikla, a kako bi se spriječilo učestalo stradavanje vozača mopeda i motocikla u prometu, Zbor automobilskih novinara, koji u svojim redovima broji i respektabilan broj motorista, pokrenuo je aktivnosti vezane za povećanje njihove sigurnosti na cestama.
Kao prva, to je zajednička press konferencija s predstavnicima MUP-a, održana u Ravnateljstvu policije u Zagrebu. Okupljenim predstavnicima medija obratili su se načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa u Ravnateljstvu policije Boris Orlović, voditelj Odsjeka za prometnu preventivu Josip Mataija, predsjednik Zbora automobilskih novinara HND-a Mato Pavličević te Kristijan Tićak, glavni urednik magazina Motorevija, i sam iskusni vozač motocikla.
Prema raspoloživim podacima, u Hrvatskoj je krajem travnja bilo registrirano preko 183.000 vozila na dva kotača (118.850 mopeda i 63.858 motocikala), a najveći dio njih upravo je ovih dana izašao na prometnice, zbog čega se i opasnost od prometnih nesreća i stradavanja povećala. Predstavnici MUP-a, načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa Boris Orlović i načelnik Odsjeka prometne preventive Josip Mataija prezentirali su statističke podatke o prometnim nesrećama. Stanje je ocijenjeno zadovoljavajućim, jer je u prva četiri mjeseca poginulih na cestama bilo oko 10 posto manje nego lani u istom razdoblju, odnosno izgubljeno je 15 života manje.
Broj ozlijeđenih još je više pao, preko 25 posto. Također ohrabruje činjenica da je spomenuto smanjenje brojki nastavak trenda od prošle godine, jer je u 2009. godini zabilježeno čak 116 manje mrtvih nego u 2008. godini. Konkretno, poginulih u prometu lani je bilo 548, a preklani 663. Što se motorista tiče, iako im je tek nedavno počela sezona, već su sudjelovali u 563 ovogodišnje nesreće. U tim je nesrećama poginulo 16 osoba, a njih 13 bili su motoristi. U svim tim nesrećama policija je motoriste proglasila krivima u 55 posto nesreća.
Kako bi statistike bile manje crne, MUP je načinio Plan mjera i aktivnosti usmjerenih na zaštitu vozača mopeda i motocikala. Ovim je planom svim policijskim upravama naloženo poduzimanje niza preventivnih i represivnih mjera. O nekima od njih govorilo se i na konferenciji. Generalna je mjera da će prometna policija pojačati nadzor i sankcioniranje prekršaja motorista, posebno u danima vikenda i onda kad je vrijeme povoljno za vožnju dvokotača. Posebna će pažnja biti posvećena nelegalnim
preinakama na mopedima, pa će se zbog toga obavljati izvanredni tehnički pregledi s kontrolom maksimalne brzine i razine buke.
Što se prevencije tiče, pojačava se suradnja policije s moto udrugama, organiziraju se predavanja u srednjim školama, puštaju se televizijski i radijski spotovi i drugo. Isto tako pozivaju se svi drugi sudionici u prometu da poštuju specifičnosti motorističke populacije i da suživot svih na našim cestama ima što manje žrtava. U sklopu konferencije pokazana je i sva obvezna, ali i preporučena zaštitna oprema koju bi motoristi trebali nositi. Prije svega to su kacige, kao najeksponiraniji dio opreme. One se jedine nalaze u zakonu, a najavljeno je kako će policija biti strožija prema prekršiteljima, odnosno onima koji ne nose kacige. Isto tako predložit će se unošenje u zakon odredbe o vrstama kaciga, jer ono s čime se sve motoristi voze neka nikakve veze sa sigurnošću. Prometni vještak Milan Utović naglasio je i kako u posljednje vrijeme osiguravajuća društva ne isplaćuju odštete ukoliko stradali u nesrećama nisu bili vezani sigurnosnim pojasom ili nisu nosili kacigu.
Nakon što je glavni urednik Motorevije Kristijan Tićak nazočnima prezentirao moto opremu, prezentacija je nastavljena u dvorištu Ravnateljstva gdje je pokazan primjer propisno i preporučljivo (oprema koja nije obvezna ali koristi) odjevenog motociklista, te tehnički ispravnog motocikla s potpunom svjetlosnom opremom, ispravno postavljenom registracijskom pločicom i ispravnim ispušnim sustavom. Također, nazočnima je objašnjen pojam "sindrom bijelog kombija". Naime, kombi vozila su najpogubnija za motocikliste jer se u slučaju opasnosti od sudara pod njih ne mogu podvući (ako pod kamion) niti ih preletjeti (automobil). Takošer, vozačima kobija, bogotovo furgona, je smanjeno vidno polje i nerijetko uopće ne vide motoriste koji ostanu "sakriveni" u mrtvom kutu.
Na konferenciji se raspravljalo i o nekim okolnostima koje u velikoj mjeri utječu na nesigurnost motorista, a za njihovo ispravljanje potrebna je državna intervencija. Konkretno, popravljanje cesti, koje je u nadležnosti cestarskih poduzeća, ponekad se obavlja na katrastrofalan način i time se zapravo dobiva suprotan učinka od očekivanog. Primjerice, krpanje rupa s bitumenom izravno utječe na trakciju motocikala i mopeda te ugrožava njhove živote, a također je vrlo opasno i uzdužno narezivanje asfalta. Govorilo se i o postavljanju čeličnih zaštitnih ograda koje su "prijateljske" za vozače dvokotača. Pored toga, novinari-motociklisti ističu kako bi cestari trebali slijediti primjere iz inozemstva, gdje postoje prometni znakovi koji posebno motoriste upozoravaju na opasne ceste i mjesta.
predsjednik Zbora automobilskih novinara
Mato Pavličević
